Dalmacija News - Neovisni hrvatski portal

ponedjeljak, 10.siječnja 2011

Najveći meteo događaji u svijetu (1)

Protekla godina bila je druga najtoplija od kada se vrše meteorološka mjerenja. Neznatno toplija bila je samo 1998. Tako je i 2010. potvrdila trend globalnog zagrijavanja. Bila je to godina velikih meteoroloških ekstrema koji su počinili golemu materijalnu štetu diljem svijta, ali nažalost, i odnijeli brojne ljudske živote.

U ovoj i slijedećoj kolumni prisjetit ćemo se najvećih meteoroloških događaja u svijetu u 2010. godini.

NAJSNJEŽNIJA ZIMA U ZNANOJ POVIJESTI SJEVEROISTOKA SAD-a (VELJAČA 2010.)

U Sjedinjenim Američkim Državama se u siječnju i osobito veljači nastavila se jedna od najsnježnijih zima u znanoj povijesti.
Snježna oluja koja je 5. i 6. veljače pogodila istočni atlantski dio SAD-a , bila je jedna je od najjačih u znanoj povijesti. Palo je i više od 60 centimetara snijega.

Predsjednik Barack Obama, u šali je oluju nazvao "snježnim Armagedonom. Na velikom području srednjeg Atlantika život je bio paraliziran, a proglašeno je i izvanredno stanje. To je bila druga snježna oluja koja je te zime (2009./10.) tom području donijela više od 40 cm snijega. Rekordna količina snijega pala je u Baltimoreu, Washingtonu, Philadelphiji i mnogim drugim gradovima, a obarani su i snježni rekordi u visinama snijega.

U predgrađu Washingtona je palo 102 cm snijega. Na aerodromu Dulles u dva dana je palo 82.3 cm snijega, što je bila najveća dvodnevna količina ikad. Ta je oluja bila i druga najsnježnija u povijesti Philadelphije sa 72.4 cm snijega, tek malo manje od rekorda iz siječnja 1996. godine kada je palo 78 cm. U prosincu 2009. godine (19.-20-12-2009.) snježna oluja je Philadelphiji donijela 59 cm snijega.

EUROPSKA SUPER OLUJA XYNTHIA (27.2. do 1.3.2010.)

Silovita oluja, nazvana Xynthia poharala je zapadnu Europu od 27. veljače do 1. ožujka. Tlak u cikloni je 27.2.2010. pao na vrlo niskih 967 mb. Oluja je usmrtila ukupno 63 osobe. U Francuskoj, gdje je Xynthia opisana kao najjača oluja od prosinca 1999. godine, poginula je 51 osoba. Šest osoba je poginulo u Njemačkoj, tri u Španjolskoj, te po jedna u Portugalu, Belgiji i Engleskoj. Najviše ljudi je usmrtio snažni plimni val od 7,5 metara koji se obrušio na obalni francuski grad L'Aiguillon-sur-Mer. Val je uništio lukobran u tom gradiću i uništio park s mobilnim kućama.

Neki gradovi u zapadnoj Francuskoj su bili pod vodom dubine 1,5 metara. U dijelovima Francuske je vjetar često puhao brzinom do 160 km/h, a izmjeren je i udar od 241 km/h. Na vrhu Eifellovog tornja je izmjeren udar vjetra od 175 km/h. U Portugalu je izmjeren udar vjetra od 166 km/h, a u Španjolskoj 228 km/h. Šteta koju je oluja počinila je 12.4.2010. procijenjena na 1.28 milijardi eura.

POPLAVE U SREDNJOJ I JUGOISTOČNOJ EUROPI

Tijekom proljeća, ljeta i jeseni mnoge zemlje srednje, južne i istočne Europe su bile zahvaćene velikim poplavama. Najteže je bila pogođena Poljska.
Sredinom svibnja su jug Poljske zahvatile obilne kiše. 16. - 17. svibnja je u 24 satnom razdoblju palo i do 200 mm kiše. Vrhunac poplava u Poljskoj je bio u zadnjoj dekadi svibnja. Poginulo je najmanje 25 osoba. Evakuirano je bilo oko 23 tisuće osoba. Procijenjena je šteta od 2,5 milijarde eura.

Poljski premijer je poplave okarakterizirao kao najgore u povijesti, nezabilježene u zadnjih 160 godina.

U Krakowu je bilo proglašeno izvanredno stanje. Dijelovi gradskog središta su bili poplavljeni kad se rijeka Visla prelila preko nasipa, zaprijetivši i obližnjem muzejskom kompleksu bivšeg nacističkog logora Auschwitz-Birkenaua. Visla je zaprijetila i Varšavi, gdje je imala najvišu razinu u zadnjih 60 godina. Rijeka Odra poplavila je Wroclaw. Poplave su potrajale sve do početka lipnja, a pod vodom su bili mnogi dijelovi zemlje.

NEZAPAMĆENE VRUĆINE U ZAPADNOJ RUSIJI

Rusiju je u lipnju, srpnju i kolovozu zahvatio val dosad nezabilježenih vrućina koji je donio i najvišu ikad izmjerenu temperaturu u najvećoj zemlji svijeta. Moskva je preživjela rekordno toplo ljeto. Iznadprosječne temperature su trajale od 19. lipnja do 19. kolovoza. A statistike su impresivne. Moskva je „preživjela“ niz od 62 uzastopna iznadprosječno topla dana. Od toga je čak 43 dana temperatura bila viša od 30 °C. Izniman je i niz od 33 uzastopna dana s temperaturom višom od 30 °C koji je trajao od 14. srpnja do 15. kolovoza. U 16 dana temperatura je bila viša od 35 °C, od čega je u razdoblju od 22. do 29. srpnja bilo čak 8 takvih uzastopnih dana.

Naravno, oboren je i apsolutni temperaturni rekord koji je do ove godine iznosio 36.8 °C, a novi (od 29. srpnja je 38.2 °C). Tog rekordno vrućeg dana minimalna temperatura je iznosila vrlo toplih 26 °C. U razdoblju od 19. lipnja do 19. kolovoza prosječna temperatura u Moskvi je bila čak 8 °C veća od prosjeka. Za ilustraciju, u 2009. godini je u Moskvi temperatura samo u jednom danu dosegnula 30 °C. Prosječna maksimalna temperatura u Moskvi u lipnju, srpnju i kolovozu je redom 22 °C, 23 °C i 21 °C.

11. srpnja 2010. u gradu Yashkulu, u europskom dijelu Rusije (Republika Kalmykia) u blizini granice sa Kazahstanom izmjerena je temperatura od 44.0 °C, što je apsolutni rekord za Rusiju. Prijašnji rekord (isključujući bivše ruske republike) je iznosio 43.8 °C, a izmjeren je 6. kolovoza 1940. godine u Alexander Gayu, u istom dijelu Rusije. I krajem lipnja i u azijskom dijelu Rusije, u blizini granice sa Kinom mjerena najviša temperatura ikad od 42.3 °C.

NAJGORE POPLAVE U POVIJESTI PAKISTANA

Pakistan su u srpnju i kolovozu zahvatile poplave okarakterizirane kao najgore u znanoj povijesti te zemlje.
Poplave su počele početkom treće dekade srpnja neobično intenzivnim monsunskim kišama i nastavile se do kraja kolovoza. Osobito su intenzivne bile kiše krajem srpnja kada je na velikom području pokrajina Punjab, Khyber Pakhtunkhwa i Azad Kashmir palo od 200 do 415 mm kiše, a na mnogim je lokacijama količina pale kiše bila rekordna. Procjenjuje se da je u jednom trenutku petina površine Pakistana bila pod vodom.

Pakistanska vlada procjenjuje da je oko 20 milijuna ljudi bilo direktno ugroženo poplavama, a broj poginulih iznosi najmanje 1783, a ozlijeđeno je gotovo 3 tisuće ljudi. U izvještaju objavljenom sredinom rujna navodi se i da je spašeno iz bujica 1,3 milijuna ljudi, uništeno je ili oštećeno 1.89 milijuna domova. Oko 6 milijuna ljudi je moralo napustiti svoje domove

POPLAVE U AUSTRALIJI

Australske države Victoriu i osobito Queensland ove su godine zahvatile velike poplave. Queensland je poplavljen dva puta, a poplava koja je započela na Božić nakon ulaska tropske oluje Tasha se nastavila do kraja godine i nastavila i u 2011. godini.
Queensland je prvi puta poplavljen u ožujku. Tada su pogođeni jugozapadni i središnji dijelovi te države. Na početku ožujka je u 24 sata u gradovima Bedourie i Birdsville na krajnjem zapadu Queenslanda palo 188 odnosno 166 mm kiše, a te su količine gotovo jednake prosječnoj godišnjoj količini. U gradu Birdsville je do 4. ožujka palo 375 mm kiše, što je više od dvostruke godišnje količine. Velike količine kiše i poplave je donijelo monsunsko polje niskog tlaka kojeg je australski meteorološki zavod opisao kao "tropsku ciklonu na kopnu".

Na širem području tog dijela Queenslanda je palo od 100 do 300 mm kiše. Dio Queenslanda koji je bio poplavljen je bio veći od površine države Victoria. Počinjena je velika šteta na infrastrukturi, posebice cestama i željeznici. Tropska ciklona Ului je 21.3.2010. ušla na kopno jugoistoka Queenslanda i donijela nove poplave.

VREMENSKA PROGNOZA ZA DALMACIJU OD 10. DO 17.01.2010.

PONEDJELJAK, 10.01.
Promjenjivo oblačno i suho, a moguća su i duža sunčana razdoblja. Puhat će slabo do umjereno jugo koje će na moru Dalamcije mjestimično može pojačano. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 1 do 6°C, uz obalu i na otocima od 8 do 13°C. Najviše dnenve temperature većinom od 10 do 16°C.

UTORAK. 11.01.
Promjenjivo oblačno uz kraća sunčana razdoblja. Povremeno će padati kiša, rijetko gdje može i zagrmiti. Jugo će slabiti i prvo na sjevernom Jadranu okrenuto na slab do umjeren zapadnjak i sjeverozapadnjak. Minimalne jutarnje temperature u zaobalju od 3 do 7°C, uz obalu i na otocima od 8 do 12°C. Najviše dnevne temperature od 10 do 15°C.

SRIJEDA, 12.01.
Pretežno sunčano bit će tijekom srijede, još je ujutro moguća promjenjiva naoblaka. Puhat će slaba do umjerena bura, na moru umjerena tramontana. Jutro i osobito večer malo hladniji, najviše dnevne temperature od 11 do 16°C.

ČETVRTAK, 13.01.
Pretežno sunčano uz malu do umjerenu naoblaku i suho. Puhat će slaba bura i tramontana. Jutro malo hladnije pa je u zaobalju moguća slab mraz. Najviše dnevne tempeature visoke za dio godine i bit će većinom od 10 do 15°C.

PETAK, 14.01.
Pretežno vedro. Puhat će slaba tramontana. Jutro će biti najhladnije u Zagori gdje je moguć slab mraz. Najviše dnevne temperature od 12 do 16°C.

SUBOTA, 15.01.
Pretežno vedro. Puhat će slaba tramontana. Ujutro je samo ponegdje moguća sumaglica ili magla. Bit će natprosejčno toplo s najvišim dnevnim temperaturama od 12 do 16°C.

NEDJELJA, 16.01.
Stabilno i natprosečno toplo vrijeme s obiljem sunca i slabim vjetrom nastavit će se i tijeom nedjelje.

Vrijeme izrade: 09.01.2011. u 23h

E-mail | Komentari (0) | Printaj Retweet Share on Facebook