petak, 10.veljače 2012
Science objavio priču o "kontroverznom" MedILS-u
Jedan od najpoznatijih znanstvenih magazina u svijetu, "Science", objavio je priču o MedILS-u, Radmanovom Mediteranskom institutu za istraživanje života koji je trebao biti "inkubator mladih znanstvenih talenata i međunarodni magnet za Hrvatsku, a danas je okružen kontroverzama i nalazi se na rubu propasti."
Radman je u prosincu kazao kako je račune morao plaćati iz svog vlastitog džepa jer su državna sredstva bila nedostatna, a kritičari govore kako je njegovo autokratsko upravljanje dovelo Institut do stanja u kojem se danas nalazi. Novaca je nestalo, a ključni znanstvenici su napustili MedILS.
Autor teksta, Mićo Tatalović, prisjetio se trenutka kada je Radman zajedno s Marijom Alačević 2003. osnovao centar izvrsnosti za visoko rizična istraživanja. Vlada ga je podržala i u uređenje Vile Dalmacije dala 4,2 milijuna dolara. Prostor je dobio u najam na 40 godina. MedILS je u početku privukao nekoliko stranih uglednih znanstvenika koji su svoje radove objavili u priznatim časopisima i Institut je prepoznat kao centar visoko-kvalitetnih znanstvenih istraživanja. Radman ga je po uzoru na "Cold Spring Harbor" u New Yorku nazvao "Warm Spring Harbor Laboratory".
Ivan Đikić je bio voditelj Laboratorija za molekularnu biologiju tumora u MedILSu, a napustio ga je 2010. Kazao je da su ga otjerale zakulisne igre, borba za moć te različite vizije o razvoju Instituta od onih koje je imao Radman. Janoš Terzić, jedan od Đikićevih suradnika, rekao je da mu je najviše smetalo to što Radman Institut vodi kao "one-man show".
- Oni koji kritiziraju njegove odluke budu optuženi da kuju zavjeru protiv njega – rekao je Đikić.
Upravljačko vijeće MedILS-a prvi je put podnijelo masovnu ostavku 2006. i to zato jer su smatrali da zapravo ne upravljaju Institutom. Ista stvar ponovila se i dvije godine nakon toga, a 2009. je Radman otpustio Vijeće jer su ga pokušali smijeniti. Novac se potrošio, a Vlada nije htjela više financirati Radmanova privatna istraživanja. Kritičari su smatrali kako bi on sam trebao pronaći sredstva, a zamjerali su mu što više vremena provodi u Parizu nego u Splitu.
- Takvo je ponašanje stvaralo komplikacije u organizaciji svakodnevnog posla, poput potpisivanja dokumenata ili apliciranja za potpore. Institutom se ne može upravljati iz daljine – rekao je Stjepan Marcelja, član Upravnog vijeća MedILS-a.
Radman je priznao da su ključni istraživači napustili MedILS te da se broj znanstvenika s 25 spustio na 12, a i oni su većinom odsutni, ali smatra da nije ništa pogriješio u vođenju Instituta.
- Vladin novac bio je za moju viziju, a ne viziju nekog drugog. Ljudi nisu bili prisiljeni da dođu u Institut, ali kada su već došli od njih se očekuje minimum lojalnosti – rekao je Radman i izostanak Vladine financijske potpore optužio za preseljenje u Pariz.
Dimitri Krainc, izvanredni profesor na Harvardu i suradnik MedILS-a kaže kako su očekivanja bila prevelika te da se od znanstvenika očekivalo da Institut sagrade od nule.
Kraj je neizvjestan, zaključuje Science. Đikić tvrdi da su hrvatske nadležne institucije upoznate s problemima, ali se nitko s njima ne želi uhvatiti u koštac. Marija Alačević kaže da se Radman u inozemstvu pokušava izboriti za novac, a on se, pak, nada da će nova Vlada imati sluha za njegova istraživanja i odobriti mu sredstva.
Radman nije pesimističan, ali Janoš Terzić smatra kako MedILS treba početi ispočetka.
- Nadao sam se da će MedILS postati Hrvatski mini-Harvard ili Max Planck institut, ali sada ga jedino može spasiti promjena u upravljanju i vođenju u kombinaciji s nezavisnim znanstvenim nadzornim odborom i novim međunarodnim projektima – zaključio je Marcelja.
INES BRAJEVIĆ
E-mail |
Komentari | Printaj