18. srpanj 2010
Fenski učinak bure
Dnevne vrućine ljeti su sasvim uobičajena stvar. No kako "preživjeti“ noć u kojoj temperatura bude 30 ili više Celzijevih stupnjeva? Sredinom mjeseca ovakav primjer dogodio se na nekoliko lokacija uz obalu, a najizraženiji je bio u Senju.
U dvije noći za redom noćne su temperature bile oko nesnošljivih 32°C! Tako visoke temperature zraka u noći bile su praćene puhanjem bure. Bura je poznata po svom rashladnom učinku, kako je onda moguće da podržava tako visoke temperature zraka?
Snjegožder
Fen je vjetar koji se javlja na svim kontinentima. Riječ "foehn" reteromanski je oblik za latinski naziv "favonius", za topli zapadni vjetar. Ovaj se vjetar javlja alpskom području, ali nastaje i u Andama, Stenjaku, Grenlandu, Novom Zelandu itd., pa i u našim Dinaridima.
|
Bura na području Nina najviše raduje surfere i kitere Foto: Vladimir Ivanov / CROPIX
|
Ovisno o položaju ciklone i anticiklone fen može biti sjeverni i južni. Kada je zapadno od visokog planinskog lanca polje sniženog tlaka zraka, a na istoku polje visokog, tada puše južni fen. Pri obrnutom položaju baričkih sustava puše sjeverni fen.
Država koja itekako puno "iskustva" ima s ovim neugodnim toplim vjetrom je Švicarska. Zimi i u proljeće fen naglo topi snježni pokrivač pa se još zove i snjegožder. U Americi ovaj vjetar ima naziv Chinook. Osim toga, pogoduje stvaranju lavina, a zbog svoje suhoće izrazito povećava opasnost od šumskih požara. Dokazano mu je i negativno djelovanje na ljursko zdravlje. Ukratko, fen je svaki planinski vjetar koji dolazi topliji nego što je bio zrak prije puhanja.
Zrak se zagrijava spuštajući se
Za raumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
|
Bura ljeti ne donosi uvijek osvježenje - detalj iz Vodica Foto: Marija Mihić / CROPIX
|
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.
Bura i fenski efekt
Bura puše kada je zapadno od Dinarina anticiklona (visoki tlak zraka), a istočno niski tlak zraka (ciklona). Buru najčešće vežemo uz hladniji dio godine, mada puše u svim mjesecima. Najčešće obali i otocima donese zahlađenje, ali ne i uvijek! Bura nastaje kada hladan zrak gomila sa sjeverne strane Dinarida. Taj hladan zrak možemo zamisliti kao golemu količinu vode koja se sve više puni sa sjeverne strane prepreke (gorja).
U jednom trenutku ona doseže vrhove i počinje se prelijevati na drugu stranu prepreke (planine). Padajući, brzina mu se povećava. Primjenimo li na buru pravila o ponašanju vjetra pri dizanju i spuštanju lako je zaključiti da se vjetar hladi dok se diže, no čim se počne spuštati niz padine temperatura mu se počne povećavati.
|
Bura nastaje kada hladan zrak gomila sa Dinarida Foto: Ivo Ravlić / CROPIX
|
To znači da se svaka bura zagrijava spuštajući se niz obalne planine. U najvećem broju slučajeva bura će ipak donijeti zahlađenje jer je i tako zagrijan novopridošli zrak hladniji od onoga koji je postojao prije njegova puhanja. Bura se, jednostavno, ne "uspije“ dovoljno zagrijati dok prevaljuje put od vrha planina do dna padina.
Da su kojim slučajem Dinaridi visoki kao Alpe onda bi gotovo svaka bura donosila zatopljenje! Bura, dakle, ima fenski učinak samo onda kada zrak koji donosi bura biva topliji od onoga koji je postojao prije njenoga puhanja. To se događa samo u dva slučaja: kada je je nadolazeći zrak nedovoljno hladan, ili je onaj u podnožju nedovoljno topao.
IZGLEDI VREMENA ZA DALMACIJU OD 19. DO 26.07.2010.
PONEDJELJAK, 19.07.
Pretežno sunčano. Popodne umjeren razvoj naoblake, a uglavnom su u zaleđu obale mogući slabi grmljavinski pljuskovi. U noći i ujutro umjerena, ponegdje i jaka bura. Popodne prolazno okrenuti na sjeverozapadnjak i zapadnjak. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 17 do 21°C, uz obalu i na otocima od 22 do 27°C. Najviše dnevne temperature većinom od 29 do 34°C.
UTORAK, 20.07.
Djelimično uz razvoj naoblake u popodnevnim satima kada će uglavnom u zaleđu obale biti pljuskova s grmljavinom. Nakon slabe do umjerene bure u noći, danju će zapuhati slab vjetar sa zapada i jugozapada, na moru sjeverozapada. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 16 do 20°C, uz obalu i na otocima od 21 do 26°C. Najviše dnevne temperature od 29 do 33°C.
SRIJEDA, 21.07.
Srijeda će donijeti pretežno vedro vrijeme. Ujutro i navečer slab burin, danju slab do umjeren maestral. Jutro malo svježije, najviše dnevne temperature od 29 do 33°C.
ČETVRTAK, 22.07.
Pretežno sunčano, u zaobalju umjeren razvoj naoblake u popodnevnim satima. Ujutro i navečer burin, danju umjeren do pojačan zapadnjak i sjeverozapadnjak. Jutro ugodno, danju toplije s najvišim dnevnim temperaturama od 31 do 35°C.
PETAK, 23.07.
Pretežno vedro. Nakon noćnog burina danju će puhati umjeren, na moru povremeno pojačan vjetar zapadnih smjerova. Bit će vruće i vrlo vruće s najvišim dnevnim temperaturama od 32 do 37°C.
SUBOTA, 24.07.
Pretežno sunčano. Navečer umjereno naoblačenje sa zapada. Nakon burin danju će puhati umjeren vjetar sa zapada i jugozapada. Najviše dnevne temperature od 31 do 36°C.
NEDJELJA, 25.07.
Promjenjivo s izmjenama sunčanih i oblačnih razdoblja. Uglavnom su u sjeveronoj Dalmaciji mogući slabi pljuskovi s grmljavinom. Zapuhat će umjerena i pojačana bura s kojom će osjetno osvježiti. Najviše dnevne temperature od 26 do 30°C.
Vrijeme izrade: 18.7.2010. u 22h
RADE POPADIĆ (CROMETEO)
E-mail |
Komentari (0)