14. svibanj 2009
Uoči nedjeljnih lokalnih izbora porazgovarali smo s Antom Sanaderom, dosadašnjim splitsko-dalmatinskim županom i HDZ-ovim kandidatom za novog župana.
Što biste pri završetku mandata istaknuli kao najveća postignuća?
- U protekle četiri godine naša temeljna strategija bila je u ravnomjernom razvoju županije, kroz afirmaciju osobitosti, raznolikosti i potencijala, kako Zagore tako i obale i otoka. U tome je županija samo za potrebe gospodarstva izdvojila 35 posto našeg proračuna. Splitsko-dalmatinska županija na prvom je mjestu u Republici Hrvatskoj po ulaganju u razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Tisuće novih radnih mjesta
Sufinanciranje kamata za poduzetničke kredite rezultiralo je otvaranjem 3500 novih radnih mjesta. Pokrenuli smo i novi program "Lokalni projekti razvoja, mikrokreditiranje", izgradnju radnih zona, pokrenuli Fond za razvoj poljoprivrede, koji potiče razvoj maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva i stočarstva...
Tu su i poduzetničke zone. Kako će dalje teći njihov razvoj?
- Razmjerno visok postotak nezaposlenosti u našoj županiji smanjen je za osam tisuća u odnosu na 2005. godinu. Ti podaci nas istodobno i obvezuju na daljnju realizaciju pokrenutih programa kako bi se, očuvanjem tradicionalnih industrijskih grana, pomaganjem poduzećima, poticanjem poduzetništva te ulaganjima stranih investitora, zadržala postojeća zaposlenost ali i otvorila nova radna mjesta. Daljnji nastavak razvoja gospodarskih zona, u čemu je s 36 ukupno planiranih, naša županija na vodećem mjestu u zemlji, tome će značajno doprinijeti.
|
Ante Sanader: Želimo zadržati mlade i školovane u našoj županiji
|
Što se postiglo županijskim antirecesijskim mjerama?
- Županija je prerasporedila 6,8 milijuna kuna, koje će se usmjeriti prvenstveno na razvoj gospodarstva i povećanje zaposlenost - za subvencije malog i srednjeg poduzetništva, te za razvoj poduzetničkih i gospodarskih zona, poljoprivredu, kao i za turističku promidžbu.
Ostvarena ušteda bit će dovoljna za subvencije gospodarstva do listopada kada možemo očekivati rebalans županijskoga proračuna.
Dokle se stiglo s projektom gradnje Centra za gospodarenje otpadom?
- Mnogi su bili skeptični prema tom pitanju, neki su ga čak i politizirali pokušavajući i mene optužiti na početku mandata kako bojkotiram taj projekt, jer se susrećem s prosvjednicima. Upravo zbog zalaganja za ekologiju još iz vremena početka borbe protiv kemijske industrije početkom 90-tih u Kaštelima, svjestan sam opasnosti koje može izazvati otpad i važnosti njegova zbrinjavanja.
Donijeli smo Prostorni plan i Plan gospodarenja otpadom, kao temeljne dokumente koji omogućuju otvaranje središnjega županijskog Centra za gospodarenje otpadom na području Kladnjica u Lećevici.
Centar kod Lećevice po najsuvremenijim standardima
Želimo izgraditi centar po najsuvremenijim tehnološkim standardima, dok smo predstavnicima svih političkih stranaka i ekolozima ponudili mjesto u odboru koji prati ovaj projekt, od samog natječaja za izradu građevinske i lokacijske dozvole.
Nabava opreme i upravljanje financirat će se iz predpristupnih fondova EU. Istodobno, naglasak je na daljnjoj sanaciji 15 službenih te zatvaranje niza „divljih“ odlagališta. Apsolutni prioritet je da se Centar za gospodarenje otpadom izgradi po najvećim ekološkim normama, a završetak izgradnje planiran je do 2010. godine.
Što je s plinifikacijom Dalmacije?
- Raspisan je tender. Kao i za Centar za gospodarenje otpadom i ovdje je osnovano međustranačko Povjerenstvo za odabir u kojem su predstavnici svih političkih stranaka koje praticipiraju u Skupštini. Ponude su otvorene 14. travnja, a na natječaj je pristigla jedna ponuda, te se ona sada razmatra.
Ukoliko pobijedite i ponovno postanete župan, za što ćete se zalagati?
- Svakako i dalje za ostvarenje projekata koji će osigurati ravnomjeran razvoj Splitsko-dalmatinske županije. Valja nastaviti sa započetim investicijama i projektima te pažljivo uvoditi nove u što učinkovitijem odgovoru na potrebe žitelja u svakom kraju zaobalja, priobalja i otoka.
Posebna pozornost posvetit će se izgradnji i komunalnoj opremi budućega Tehnološkog parka Splitsko-dalmatinske županije u zoni Vučevica, površine 50 hektara.
Najveći izvoz u Bosnu i Hercegovinu
Što je s tunelom kroz Biokovo?
- Njegovo otvorenje planirano je već u prvoj godini idućeg mandata. Tunel kroz Biokovo je od iznimnog značaja za stanovništvo dalmatinskog zaleđa. Također, posredstvom Jadranske euroregije, čiji sam član Predsjedništva, zauzimat ću se za financiranje komiške luke, kao i ribarskih luka u Postirama i Vranjicu. Nastavit ćemo s prometnim povezivanjem Splitsko-dalmatinske županije sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, s kojom već sada naša županija ostvaruje najveći izvoz.
Turizmu, kao najvažnijoj grani razvoja naše županije, posvetit će se posebna pozornost razvijanjem posebnih oblika turističke ponude – provodeći svojevrsno turističko brendiranje.
MEĐU VIJEĆNICIMA NIJE BILO INCIDENATA
- Rad dosadašnjeg saziva županijske Skupštine protekao je u visokom
stupnju tolerancije i međusobnog uvažavanja, bez incidenata, što je
omogućilo povoljno ozračje za uspješan i plodonosan rad Skupštine.
Nadam se da će i idući saziv djelovati u takvom pozitivnom i
konstruktivnom ozračju – kaže Ante Sanader.adržaj okvira |
SURADNJA SA FAKULTETIMA, IZGRADNJA ŠKOLA...
- Vrlo važan preduvjet svakom razvoju je stvaranje društva znanja.
Stoga je značajno istaknuti suradnju koju imamo sa Sveučilištem u
otvarenju brojnih zajedničkih projekata s mnogim fakultetima gdje su
znanstveni resursi usmjereni prema ukupnom gospodarskom razvitku. U
svega nekoliko godina broj studenata u našoj županiji se utrostručio.
Mladi radi školovanja sve manje napuštaju našu županiju i to nam je bio
cilj. Zadržati mlade i školovane.
Također, završili smo izgradnju novih škola u Marini, Solinu i Cisti,
te potpunu obnovili školske zgrade u Nerežišću, Krivodolu i Šestanovcu.
Upravo se realiziraju sportske dvorane u Supetru, Hvaru i Hanu, dok u
ovoj godini počinje izgradnja škole u Kaštelima, te niz rekonstrukcija
područnih škola.a |
VATROGASAC, EKOLOG, RADIOAMATER...
Ante Sanader rođen je 17. svibnja 1960. godine, u Dugobabama, općina
Solin. Tri godine kasnije nastanjuje se u Kaštel Gomilici, u kući u
kojoj i danas živi s roditeljima Anom i Jakovom, te suprugom Toninom i
troje djece, Anom, Zrinkom i Ivanom.
Nakon završene Srednje tehničke škole u Splitu, diplomirao je na
splitskome Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje za
inženjera telekomunikacija. Magistrirao je na Visokoj školi za
sigurnost u Zagrebu.
Predsjednik je Hrvatske vatrogasne zajednice sa činom višeg vatrogasnog
časnika prve klase. Nositelj je Spomenice Domovinskog rata. Član je
eko-udruge „Lijepa naša“, kojoj je jedan od osnivača, te Društva za
zaštitu kulturne baštine Kaštela „Bijaći“.
Aktivno se bavi radio-amaterizmom. Ronilac je s dozvolom prve zvjezdice.
|
JOŠKO DADIĆ
E-mail |
Komentari (0)